Razvoj energetike u Bosni i Hercegovini se nalazi na raskrsnici kada je bitno odlu\u010diti kako ga usmjeriti. Odluka o tome da li ulagati u postoje\u0107i sistem i njegovo osavremenjivanje, a koji je baziran dominantno na fosilnim gorivima, je jedna od opcija koju zagovara jedan dio stru\u010dnjaka. Druga opcija jeste postepeno napu\u0161tanje postoje\u0107ih izvora energije i zna\u010dajnije ulaganje u obnovljive izvore energije, tj. krenuti u energetsku tranziciju koja bi dugoro\u010dno rezultirala klimatskom neutralno\u0161\u0107u BH ekonomije. Iako je zna\u010dajno ve\u0107i broj ljudi koji se zala\u017eu za energetsku tranziciju ona se de\u0161ava relativno sporo u Bosni i Hercegovini. Tre\u0107a opcija je prelazak na obnovljive izvore energije u periodu od 10-ak godina. Ova opcija se naziva \u201ejust transition\u201c i sve vi\u0161e se zagovara u EU u kontekstu hitnog ubla\u017eavanja klimatskih promjena.<\/p>\n
Obnovljivi izvori energije u Bosni i Hercegovini postaju sve zastupljeniji u ukupnoj proizvodnji elektri\u010dne i toplinske energije, prate\u0107i globalni trend kojim se poku\u0161avaju neutralisati negativne posljedice postoje\u0107eg energetskog miksa na klimu i okolinu. Iako razvoj u ovoj oblasti ne prati dinamiku visoko razvijenih zemalja, odre\u0111eni koraci su napravljeni i svake godine se realizuju novi projekti. Vrlo je va\u017eno da dr\u017eava u svojim strate\u0161kim dokumentima i planovima prepozna zna\u010daj obnovljivih izvora i skrene sa kursa koji je do sada forsirao kori\u0161tenje fosilnih goriva. Sa druge strane, gra\u0111anima se otvaraju \u0161anse da svojim primjerom pokrenu tranziciju i promjenu svijesti koja \u0107e u budu\u0107nosti doprinijeti kvalitetnijem zraku, \u010distoj okolini i generisanju kvalitetnih radnih mjesta.<\/p>\n
Bosna i Hercegovina posjeduje veliki potencijal za kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije. Ju\u017eni dio dr\u017eave obiluje podru\u010djima sa velikim brojem Sun\u010danih sati godi\u0161nje, dok sredi\u0161nji planinski region ima izuzetan prirodni vjetropotencijal. Kada se posmatra proizvodnja elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora energije, ona se kre\u0107e prosje\u010dno iznad 35% godi\u0161nje. Ovaj podatak zvu\u010di ohrabruju\u0107e, me\u0111utim ogroman dio ove energije je proizveden u velikim hidroelektranama koje su izgra\u0111ene u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Ukoliko iz jedna\u010dine izuzmemo velike hidroelektrane, procenat elektri\u010dne energije proizvedene iz obnovljvih izvora energije iznosi tek 6%. Biomasa i bioplin u proizvodnji elektri\u010dne energije trenutno imaju gotovo zanemariv udio, dok u proizvodnji toplotne energije u sistemima daljinskih grijanja u Bosni i Hercegovini iznosi 7%. Razlozi spore izgradnje i integracije postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije su najve\u0107im dijelom vezana za neadekvatnu zakonsku regulativu, nedovoljnu edukaciju stanovni\u0161tva, te manjka opredijeljenosti javnih energetskih preduze\u0107a da preuzmu ulogu lidera i pokrenu energetsku tranziciju. Tako\u0111er postoji i nedostatak \u017eelje da se krene u zna\u010dajne promjene jer je liderima lak\u0161e pratiti \u201ebussines as usual \u201c modele poslovanja. Me\u0111utim, postoji nekoliko dobrih primjera gdje se obnovljivi izvori energije u zna\u010dajnoj mjeri koriste i potpoma\u017eu razvoj lokalne zajednice. Povoljne cijene i ve\u0107a dostupnost navedenih tehnologija, obe\u0107avaju da \u0107e u budu\u0107nosti uz neophodnu povoljnu legislativu, na\u0161a dr\u017eava odlu\u010dnije krenuti ka iskori\u0161tavanju prirodnih resursa kojima zna\u010dajno obiluje.<\/p>\n