Online brošura "Cirkularno upravljanje otpadnim jestivim uljima (OJU) u Bosni i Hercegovini"
Klimatske promjene i kvalitet okoliša su snažno uticali te podstakli kompanije i pojedince da preispitaju svoje obrasce potrošnje i proizvodnje danas. Jedan od odgovora u borbi protiv klimatskih promjena predstavlja model cirkularne ekonomije, novi načini proizvodnje i potrošnje čiji je glavni cilj, pored ekonomskih i društvenih vrijednosti, smanjenje posljedica po okoliš.
Zagađivanje okoliša i neadekvatno upravljanje otpadom je veliki problem sa kojim se susreće cjelokupno bosanskohercegovačko društvo te su potrebna konkretna rješenja i akcije kako bi se unaprijedio kvalitet okoliša. Tema ovog priručnika su jestiva ulja biljnog porijekla, koja se koriste u kantinama/ kuhinjama za radnike velikih kompanija, a koje se nalaze u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izrada procjene trenutnog stanja i analiza načina tretiranja OJU predstavlja podlogu za unaprijeđenje društvene odgovornosti kompanija, aktivnosti podizanja svijesti i širenje važnih informacija o problematici tretiranja ove podkategorije biorazgradivog otpada. Pomoću rezultata dobijenih tokom provođenja projekta, postavlja se temelj za bolje i efikasnije tretiranje OJU u kompanijama koje imaju direktan uticaj na okoliš poput restorana, kantina/ kuhinja za radnike, ugostiteljskih objekata, prehrambene industrije i proizvodnih pogona.
Otpadna jestiva ulja (u daljem tekstu OJU) spadaju u kategoriju biootpada za koji se na evropskom nivou intenzivno radi na kreiranju kvalitetnog regulatornog okvira. Potencijal ove kategorije otpada, koja se proizvodi u značajnim količinama, nije odgovarajuće iskorišten i često završava na deponijama otpada. Riječ je o podkategoriji biorazgradivog otpada iz kuhinjskog otpada koji nastaje u domaćinstvima, restoranima, kantinama/ kuhinjama za radnike, ugostiteljskim objektima i sličnog otpada iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Od 42 vrste biootpada samo dvije vrste se konkretno odnose na otpad od hrane (20 01 08 – biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 25 – jestiva ulja i masti), dok se u svim ostalim vrstama otpad od hrane može pojaviti u određenom udjelu.
Upravljanje otpadom je oblast koja danas povezuje privredu, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i aktiviste koji se bore za čist okoliš. Postoje brojna pitanja i područja koja zahtijevaju detaljnu analizu i razvoj novih pristupa i rješenja. Jedno od njih je upravljanje jestivim uljima poslije korištenja u domaćinstvima i restoranskim kuhinjama, kantinama/ kuhinjama za radnike, ugostiteljskim objektima, prehrambenoj industriji i proizvodnim pogonima. Odlaganje OJU na tradicionalan način često dovodi do problema u kanalizacionim odvodima.
Svjetska ekonomija se u velikoj mjeri temelji na modelu u kojem se sirovine poslije upotrebe odlažu na deponije. Rezultat ovog linearnog modela ekonomije je širok raspon uticaja na okoliš koji uključuje ispuštanje različitih tekućina u okoliš, povećanje emisije stakleničkih gasova (GHG), ispuštanje otpadnih materija u vodene površine, povećana upotreba zemljišta za deponije i veća upotreba vode kao važnog resursa u procesu proizvodnje. Uvođenjem cirkularne ekonomije u poslovanje pruža se mogućnost za efektivnijim i efikasnijim upravljanjem sirovina u cjeloživotnom ciklusu proizvoda u okviru kojeg se smanju otpad i emisije stakleničkih gasova, implementiraju nove tehnologije i potiču korištenje eko-inovacija.
CEBB Poziv za kompanije
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu - REIC je početkom 2021. godine postao sedmi član konzorcija koji od 2020. godine provodi međunarodni projekat Circular Economy Beacons (CE BEACONS). Projekat ima za cilj kreiranje jedinstvenog ekosistema koji će podržati inovacije i implementaciju cirkularne ekonomije. Osnovna ideja ovog projekta jeste stvaranje fizičkog prostora koji će omogućiti inovatorima da kreiraju, testiraju i komercijalizuju eko-inovacije i na taj način pomognu malim i srednjim preduzećima da implementiraju cirkularni model poslovanja. Osnovni cilj projekta jeste implementacija cirkularnih inovacija u mala i srednja preduzeća. S tim u vezi je kroz projekat previđeno da se izvrši procjena nivoa „cirkularnosti“ kompanije i ovom prilikom pozivamo Vas da se pridružite projektu na sljedeći način:
Istraživanje o poznavanju uticaja na okoliš u okviru projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja”
Nevladina organizacija REIC Regional Education and Information Centre for Sustainable Development in South-East Europe iz Sarajeva (BiH), u okviru projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja”, provela je istraživanje o poznavanju vlastitog uticaja na okoliš, koji svaki pojedinac – zaposleni i posjetilac javnih objekata, ostvaruje kroz svakodnevne aktivnosti i ponašanje u javnim objektima. Istraživanje je provedeno na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.
I pored činjenice da uglavnom nisu bili sigurni da li su upoznati s pojmom “okolinski otisak”, čak 64% ispitanika su prepoznali pojam okolinskog otiska kao “indikator koji mjeri potencijalni uticaj na okoliš bilo kojeg proizvoda, procesa ili usluge, koristeći specifične indikatore uticaja, poput emisije stakleničkih gasova, potrošnju vode, potrošnju resursa.”
Čak 89% ispitanika smatra da je izuzetno važno smanjiti uticaj na okoliš, kroz veće posvećivanje pažnje u svakodnevnom ponašanju. Dok su s jedne strane veoma upoznati s mogućnostima ostvarivanja ušteda u potrošnji energije, goriva i vode, te mogućnostima smanjenja proizvodnje otpada, ispitanici u mnogo manjoj mjeri vide mogućnost uštede u izboru sredstava za prevoz, a posebno u mogućnosti upotrebe proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš ili eventualnoj ponovnoj upotrebi proizvoda (“reuse”). Shodno tome, i u svom domu većina ispitanika više obraća pažnju na moguće uštede u potrošnji energije, vode i goriva, dok se na ostale moguće uštede uglavnom ne obaziru. Što se tiče ponašanja u javnim objektima, ispitanici se uglavnom trude da smanje proizvodnju otpada, dok im je najmanje bitna upotreba proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš.
Većina ispitanika u javnom objektu koji najčešće posjećuje nije upoznata s informacijom o postojanju, odnosno nepostojanju sistema za praćenje uticaja na okoliš, koji se odnosi na bilo koji od mogućih uticaja. Ovo nam daje jasnu sliku o globalnoj osvještenosti i značaju koji se pridaje ovom pitanju u javnim ustanovama. Ispitanici bi većinom željeli imati dostupne javne informacije, koje bi bile prezentovane kroz informativne brošure, informativne ekrane postavljene u zajedničkim prostorima objekta ili kroz aplikaciju posvećenu unapređenju vlastitog svakodnevnog ponašnja u svrhu ostvarivanja ušteda u javnim objektima.
Partnerske organizacije uključene u projekat su provele identično istraživanje na području Italije, Slovenije i Hrvatske. Upoređivanjem podataka za sva područja koja su obuvaćena istraživanjem, dolazimo do zaključka da posjetioci/korisnici javnih prostora na svim ovim područjima najmanje obraćaju pažnju na prevoz, upotrebu proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš ili ponovnu upotrebu proizvoda. U svakom slučaju, stanje u Bosni i Hercegovini je nešto nepovoljnije u ostalnim zemljama. Svaki pojedinac je još uvijek usmjeren prvenstveno na uštede koje se odnose na osnovne resurse: vodu, energiju i prozvodnju otpada.
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju ponašanju prema energiji!
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju ponašanju prema prevozu!
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju izboru proizvoda s manjim uticajem na okoliš!
Na osnovu kompletnih rezultata istraživanja možemo zaključiti da su potrebni daleko veći napori u zagovaranju i informisanju javnosti o ovoj tematici, da je potrebno mnogo više zajedničkog rada na globalnom i lokalnom nivou, kako bi se i javnost upoznala s mogućnostima koje se nude za unapređenje i moguće uštede, a sve u cilju smanjenja okolinskog otiska. Uz to, neophodno je i zagovaranje i promicanje pozitivnih praksi kod svih zainteresiranih strana, na svim nivoima vlasti, a uz korištenje svih mogućnosti savremenih tehnologija.
Osnovni cilj projekta projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja” (EduFootprint Plus) upravo i jeste unapređenje kapaciteta javne vlasti, na lokalnom i državnom nivou, kako bi se izračunao ekološki otisak izazvan aktivnostima unutar javnih ustanova.
POKRENI SE Newsletters
POKRENI SE: Preuzmi inicijativu i pOKRENI obnovljivu energiju u Svojoj lokalnoj zajEdnici je projekat koji implementira Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu - REIC uz podršku Fondacije Heinrich Böll.
Građanima je većinom poznata samo finalna energija (npr. električna energija) koje im je neophodna za svakodnevne potrebe (grijanje i hlađenje, osvjetljenje i rad električnih aparata, kuhanje i grijanje vode). Proces dobivanja te iste energije dosta im je nepoznat, kao i proces transformacije energije iz jednog oblika u drugi koji predstavlja izuzetno resursno opterećen proces. Ovo je najveći razlog zašto bi građani trebali poznavati osnove energetskog sistema i važnost stvaranja uštede energije. Stoga je osnovni cilj projekta promovirati koncept održive energije i borbe protiv klimatskih promjena široj javnosti u Bosni i Hercegovini.
Veliki broj svjetskih ekonomija, a posebno razvijene evropske zemlje u potpunosti se okreću planovima za dostizanje karbonske neutralnosti i intenzivnom razvoju obnvoljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina, iako je članica Energetske zajednice i potpisnik je nekoliko značajnih sporazuma prema kojim koji bi trebala da smanji korištenje fosilnih goriva, u praksi ne pokazuje dovoljnu opredijeljenost ka niskokarbonskom razvoju. Dekarbonizacija energetike i digitalizacija predstavljaju temelj četvrte industrijske revolucije, a ovom procesu se Bosni i Hercegovini može priključiti samo ako usvoji savremeni koncept razvoja.
Više o klimatskim promjenama, energetskom siromaštvu, tranziciji prema obnovljivim izvorima energije i niskokarbonskom razvoju možete pročitati u narednim publikacijama: