U susret energetskom zaokretu (2)
U drugoj polovini projekta emitovane su još četiri edukativne emisije iz serijala održiva energetska tranzicija, čime je ujedno i kompletiran serijal POKRENI SE. Emisije su snimljene na temu obnovljivih izvora energije, građanske energije, rodne jednakosti u energetici i budućnosti energetike.
Peta emisija serijala POKRENI SE nosi naziv „Obnovljivi izvori energije“. Kroz diskusiju sa sagovornicima, se došlo do zaključka da su potencijali obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini značajni i više nego dovoljni, ali da je za iskorištavanje tih potencijala neophodan transparentan i pravedan regulatorni okvir, jer je dosadašnji regulatorni okvir favorizovao samo komercijalne proizvođače energije iz obnovljivih izvora, dok je građane i zajednicu izostavljao. Rezultat toga je protivljenje lokalnih zajednica mnogim projektima obnovljivih izvora energije. Na taj način se najavila šesta emisija „Građanska energija“, budući da se prilika za promjenu vidi u decentralizaciji energetskog sektora koja podrazumjeva veći broj manjih proizvodnih postrojenja u koje svoj novac mogu da ulažu i građani, kao i da sudjeluju u planiranju i odlučivanju o korištenju lokalno dostupnih energetskih izvora. Šesta emisija je obradila jedina dva, do sada provedena, projekta građanske energije u BiH te se kroz njihove primjere ukazalo na zakonodavne, tehničke i finansijske barijere, ali i na mogućnost da se dovoljno jakom željom i trudom pored navedenih barijera projekti održive građanske energije mogu provesti u BiH. Emisija „Rodne jednakosti u energetici“ se bavila ulogom žena u energetici u BiH. Sagovornice su bile uspješne žene u oblasti energetike i njihove kolege. Kroz emisiju su se prezentovali i rezultati projekta „Žene u bh energetici“ koji je tokom 2021. proveden od strane REIC-a. Prema viđenju sagovornica i sagovornika emisije sve se više žena uključuje u poslove koji su u vezi sa obnovljivim izvorima energije, tako da je zaključeno da se prilika za promjene definitivno vidi u energetskoj tranziciji. Naglašeno je da su za energetsku tranziciju potrebne velike inovacije kako u tehničkom tako i u organizacijskom smislu. Aktivnim uključivanjem žena povećava se potencijal za inovacije u smjeru društveno i okolinski osjetljive energetske tranzicije. U kontekstu energetske tranzicije i budućnosti energetike snimljena je i posljednja emisija serijala POKRENI SE pod nazivom „Obnovljiva i klimatska neutralna budućnost“. Gledateljima se dao pregled ciljeva koje je BiH preuzela potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi i ostalih međunarodnih sporazuma u oblasti energije i klime, kao i projekcija promjena sektora energetike u BiH do 2050. godine. Gosti su govorili o promjenama koje će građani osjetiti. Naglašena je aktivna uloga građana u budućem energetskom sistemu koja se ogleda i u ulozi proizvođača energije te u integraciji sistema proizvodnje-potrošnje električne energije, sistema grijanja i hlađenja i energije za vlastite automobile što će biti omogućeno digitalizacijom i pametnim mrežama.
Paralelno sa edukativnim emisijama održane su radionice i konferencije u čijem je fokusu bila građanska energija. Radionicu pod nazivom „Građanska energija u lokalnim zajednicama“ su vodili istaknuti stručnjaci iz oblasti građanske energije: predstavnica RESCoop.eu (Federacija energetskih zadruga iz Evrope) i predstavnik Zelene energetske zadruge (ZEZ, Hrvatska). Kroz radionicu se zainteresiranim stranama objasnio koncept građanske energije i modeli pokretanja i održavanja projekata građanske energije kroz primjere dobre prakse. Na konferenciji “Tranzicija prema obnovljivim izvorima energije“ su održana dva panela: „Regionalna iskustva u kontekstu građanske energije“ i „Implementacija projekata građanske energije u BiH“. Kroz panel diskusije su se učesnicima konferencije poslale vrlo bitne poruke o naučenim lekcijama od strane panelista iz regije, predstavnika uspješno provedenih projekata građanske energije.
S ciljem analize postojećeg nivoa znanja i svijesti provedene su telefonska i online anketa namijenjene javnom, nevladinom, privatnom sektoru i građanima. Da bi se kreirala potpuna objektivna slika trenutnog stanja u zemlji o znanju i mišljenju svih zainteresovanih strana o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama, proveden je i strukturirani dijalog sa predstavnicima nevladinog sektora, obrazovnih institucija, vladinog sektora, privatnog sektora i građana. Strateški okvir dekarbonizacije BiH, je teško rauzmljiv građanima koji se ne bave ovom tematikom, pa je s tim u vezi napravljena i komparativna analiza strateškog okvira dekarbonizacije BiH. Izvršeno je poređenje procesa izrade i definisanih ciljeva i politika u strateškim dokumentima koji se tiču dekarbonizacije kao što je Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Nacionalno utvrđeni doprinos ublažavanju klimatskih promjena (NDC), Strategija adaptacije na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja i dr. Posebno je naglašeno kako su postojeće i nove/zamjenske termoelektrane na ugalj tretirane i planirane u pojedinim strateškim dokumentima. Istraživački rad bit će objavljen u decembru 2021. godine na www.reic.org.ba kao i na REIC-ovim društvenim mrežama.
REZIME SERIJALA POKRENI SE
Bosna i Hercegovina je država koja ima značajne potencijale obnovljivih izvora energije prvenstveno u energiji sunca i vjetra, biomasi, vodenim tokovima i geotermalnoj energiji. Prema posljednjim izvještajima do sada je postignut nivo od oko 40 % učešća energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Bosni i Hercegovini. Što znači da još uvijek Bosna i Hercegovina ima veliku zavisnost od fosilnih goriva. https://www.youtube.com/watch?v=uplE_k9G21o
https://www.youtube.com/watch?v=uplE_k9G21o
Pred nama su godine energetske tranzicije koje predviđaju da se proizvodnja energije iz fosilnih zamjenjuje proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije. Voda, sunce i zrak (vjetar) pripadaju svima nama, tako da svi mi možemo da doprinesemo ispunjenju ovog cilja ali i da pri tom imamo vlastite koristi. Dakle, postoji model koji omogućava građanima da učestvuju u planiranju, odlučivanju i ulaganjima u lokalno dostupne energetske izvore, kroz model građanske energije. https://www.youtube.com/watch?v=bIIL8FVIuS0&t=45s
Popularizacija i inkorporiranje rodne jednakosti u tranziciju ka dekarbonizaciji tj. prema obnovljivim izvorima energije i energijskoj efikasnosti je izuzetno važna. Iako postoje pojedinačni primjeri inicijativa i praksi za poboljšanje situacije od strane vlade, privrednika i nevladinih organizacija, promjene su spore. Društvene i kulturne norme se sporo mijenjaju, što utiče i na mjere koje su u vezi sa rodnom jednakosti. Imajući u vidu podatak da se sve više žena uključuje u poslove koji su u vezi sa obnovljivim izvorima energije, prilika za promjene se definitivno vidi u energetskoj tranziciji. https://www.youtube.com/watch?v=NuZF16G7wqs&t=160s
U BiH još uvijek preovladava tradicionalan pristup planiranju energetike karakterističan za 70-te i 80-te godine prošlog vijeka, koji je vrlo spor i ne može da prati brze promjene o kojima danas govorimo u kontekstu postizanja klimatske neutralnosti i dekarbonizacije. Dekarbonizacija predstavlja proces postepenog prestanak korištenja fosilnih goriva tj. uglja, nafte i prirodnog gasa, za proizvodnju energije. No budući da je BiH Deklaraciju o Zelenoj agendi, preuzela je obavezu ispunjenju ciljeva koji vode ka klimatskoj neutralnosti evropskog kontinenta. Uz adekvatne državne mjere, za građane BiH to će, pored ostalog, značiti mogućnost investiranja u proizvodnju energije za vlastite potrebe i smanjenje troškova za energiju, uključujući i energiju za privatne automobile. https://www.youtube.com/watch?v=IgUi5aQ-rm8&t=221s
Aktivnosti i rezultate projekta može pratiti na www.reic.org.bahttps://www.youtube.com/channel/UCDwCPqY8z87oIME9Pkajs0w/videos
EduFootprint Plus, ključni projekat za unapređenje upravljanja energijom i resursima u javnim zgradama
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu – REIC je neprofitna nevladina organizacija, osnovana u Sarajevu 2005. godine. Glavni ciljevi djelovanja REIC-a su identifikacija okolinskih problema i potreba, te unapređenje kroz edukaciju. Iako je REIC lociran u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), djelovanje organiyacije pokriva region jugoistočne Evrope: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Rumuniju i Srbiju.
Kroz projekat EduFootprint PLUS, REIC će imati priliku da djeluje na širem području djeleći rezultate sa svim pridruženim partnerima, kako bi se obavezali da integrišu pojednostavljeni pristup procjene životnog ciklusa (Life Cycle Assessment), koji se treba koristiti kao podrška strategijama energijske efikasnosti.
Unapređenje energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je vrlo spor proces. Od ukupno 142 opštine, samo 37 opština je razvilo SECAP (Sustainable Energy and Climate Action Plan). Pred nama je još uvijek mnogo posla. U takvim okolnostima, pronašli smo mogućnost da iskoristimo rezultate projekta EduFootprint PLUS i promovišemo alate i metodologiju, koji se mogu koristiti u budućem razvoju i unapređenju, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i na području Crne Gore i Albanije.
REIC će podsticati primjenu pristupa EduFootprint Plus na lokalnom, državnim i međudržavnom nivou, tako što će podržati primjenu alata EduFootprint PLUS u javnim objektima. U Bosni i Hercegovini, pristup EduFootprint Plus će biti primijenjen na objektu Zavoda za transfuzijsku medicine Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine je najstarija i jedina samostalna institucija u oblasti transfuzijske medicine u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Obzirom na značaj objekta, njenu funkciju, a posebno kad sagledamo opšte stanje objekta i energijske karakteristike, nije bilo teško izabrati upravo ovaj objekat za testiranje EduFootprint alata i metodolgije. Ovo je izvrsna prilika da se analizira okolinski uticaj objekta, a prije nego što se pristupi bilo kojoj budućoj sanaciji ili renoviranju. Na taj način ćemo moći uporediti rezultate prije i poslije sanacija, te izvući opšti zaključak i preporuke.
Objekat je smješten u centru grada. Izvorni dio objekta Zavoda je izgrađen 1958. godine, a nadograđen je 1990. godine. Objekat se sastoji od podruma, prizemlja i jednog sprata, ukupne površine je 2.536 m2, od čega je grijano 1.952 m2 prostora. Zavod ima oko 100 uposlenika, te prosječno 100 posjetilaca/korisnika dnevno.
Nažalost, zgrada je generalno u lošem stanju. Godinama nije bilo značajnih radova na rekonstrukciji, ako izuzmemo sanaciju ravnog krova novijeg dijela zgrade. Shodno tome, potrebno je mnogo ulaganja u cilju povećanja energijske efikasnosti objekta. Trenutni energijski razred zgrade je C, sa specifičnom godišnjom potrebnom energijom za grijanje od 121 [kWh/(m2a)].
Gospođa Mirela Crnkić, šef Odsjeka za tehničke poslove u Zavodu, podijelila je s nama mišljenje o energijskoj efikasnosti Zavoda:
“U Sarajevu smo svakodnevno, a posebno u narednim zimskim mjesecima, svjedoci zagađenja zraka i potrebe podizanja svijesti o efektima energijske efikasnosti. Samo stvarnim praćenjem potrošnje mogli bismo dobiti optimalne informacije za poboljšanje sistema. U Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine trenutno imamo najveći problem sa toplotnom energijom. Neophodno je smanjiti gubitke toplotne energije u zgradi Zavoda i to je naš dugoročni projekat. Bilo bi važno imati više informacija o svim drugim mogućim poboljšanjima i uštedama, koje su dostupne i jednostavnije.”
Rezultati EduFootprint projekta biće dostupni zaposlenima i korisnicima/posjetiocima Instituta, dok će REIC raditi na prezentaciji i promociji između svih ostalih relevantnih aktera u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji.
U susret energetskom zaokretu (1)
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu – REIC implementira projekat POKRENI SE: Preuzmi inicijativu i pOKRENI obnovljivu energiju u Svojoj lokalnoj zajEdnici uz podršku Fondacije Heinrich Böll. Projekat je nastavak aktivnosti na promocije koncepta građanske energije u BiH koje REIC provodi od 2015. godine.
Osnovni cilj projekta je promovirati koncept održive energije i borbe protiv klimatskih promjena široj javnosti u BiH. Specifični ciljevi projekta su:
- Podići nivo javne svijesti i znanja o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama,
- Predstaviti primjere dobrih praksi i studija slučajeva koja će biti fokusirana na kreiranje pozitivnog stava o energetskoj tranziciji u BiH,
- Ohrabriti i podstaknuti predstavnike lokalnih zajednica da se više uključe u projekte građanske energije.
Građanska energija predstavlja model proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije koji omogućava građanima da učestvuju u planiranju, odlučivanju i ulaganjima u lokalno dostupne energetske izvore. Građanima, u čijem se vlasništvu nalazi ovakav decentralizovani model proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, je omogućeno da daju svoj doprinos boljem okolišu, privrednom razvoju i klimatskoj neutralnosti.
Kroz projekat se želi javnosti poslati poruka o trenutnom stanju u BiH, po pitanju razvoja energetskog sektora u kontekstu dekarbonizacije. Navedeno se postiže korištenjem multimedijalnih servisa poput video reportaža, provođenjem intervjua, anketiranjem, objavljivanjem istraživačkog rada, a u konačnici i webinar na kojem će biti prezentirani postignuti rezultati. Jedan od bitnih ciljeva projekata je da se javnosti približi koncept ulaganja u obnovljive izvore energije kroz projekte građanske energije i demonstrirati značaj korištenja obnovljivih izvora energije. Pored ovoga se nastoji ukazati na korake koji trebaju poduzeti donosioci s ciljem veće upotrebe zelenih izvora energije proizvedenih od strane građana.
Do sada su emitovane četiri emisije u okviru serijala POKRENI SE od ukupno osam emisija koje će biti emitovane do kraja projekta. Serijal daje odgovore na pitanja uzroka i posljedica klimatskih promjena, te potrebe za promjenom dosadašnjeg načina privrednog razvoja koji je uglavnom zasnovan na fosilnim goriva. Kroz serijal se daje jasna poruka da je zaokret ka obnovljivim izvorima energije prilika za razvoj uz kvalitetnija radna mjesta i bolje stanje okoliša. Uz to naglašava se da taj zaokret mora biti socijalno osjetljiv i inkluzivan, tj. pravičan.
Prva emisija serijala POKRENI SE nosi naziv Klimatske promjene. Kroz diskusiju sa sagovornicima, predstavnicima naučnih i stručnih institucija, dao se zaključak emisije: "Klimatske promjene treba iskoristiti kao priliku za uspostavljanje razvoja na drugačijim osnovama" koji ujedno predstavlja i najavu gledateljima za narednu emisiju. Druga emisija Razvoj rudarskih područja kroz energetsku tranziciju je posvećena području čija privreda značajno zavisi od eksploatacije uglja budući da je, između ostalog, sagorijevanje uglja jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena i da je imperativ prestanak njegove eksploatacije ako želimo klimatske promjene ograničiti na prihvatljiv nivo. Za potrebe snimanje druge emisije odabrali smo općinu Banovići budući da su se predstavnici vlasti u ovoj lokalnoj zajednici među prvima u BiH obratili međunarodnim institucijama za pomoć u procesu energetske tranzicije. Nastavno na zaključak te emisije koji kaže da energetska tranzicija predviđa prestrukturiranje privrede, tranziciju rudarskih područja i promjenu radnih mjesta, snimljene su emisije: Energijsko siromaštvo i energijska efikasnost u zgradarstvu i Zelena ekonomija i radna mjesta. Slijedeći isti princip bit će snimljene i preostale četiri emisije serijala na temu obnovljivih izvora energije, građanske energije, rodne jednakosti i budućnosti sektora energetike u kontekstu digitalizacije.
Paralelno se odvija organizacija radionice i konferencije u čijem će fokusu biti građanska energija. Radionica i konferencija će biti provedeni u toku mjeseca novembra. Kroz radionicu će se zainteresiranim stranama dati prilika da se upoznaju sa praktičnim i provjerenim alatima za uspješno implementiranje projekata građanske energije, a na konferenciji će se kroz panel diskusije o projektima građanske energije u regiji i zemlji dati uvid učesnicima o uspješno provedenim projektima, dobrim praksama i naučenim lekcijama.
Za potrebe pisanja istraživačkog rada trenutno se provode telefonska i online anketa namijenjene javnom, nevladinom, privatnom sektoru i građanima. Cilj istraživanja je da se kreira objektivna slika trenutnog stanja u zemlji o znanju i mišljenju svih zainteresovanih strana o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama. Ovaj istraživački rad će uzeti u obzir i zapažanja iz video serijala. Na osnovu dobivenih podataka napravit će se online publikacija i predstaviti rezultati istraživanja.
REZIME SERIJALA "POKRENI SE"
Klimatske promjene treba iskoristiti kao priliku za uspostavljanje razvoja na drugačijim osnovama. Razvoj koji će iskorištavati obnovljive i lokalne resurse na održiv način pri tome obezbjeđujući održiva radna mjesta posebno lokalnog stanovništva što će rezultirati boljim kvalitetom svih elemenata okoliša.
Za pravednu tranziciju ključno je definisati strateško opredjeljenje i jasne planove kako bi se iskoristili fondovi koji su namijenjeni za pravednu tranziciju. Pravedna tranzicija u kontekstu serijala, znači da stanovništvu, koje direktno i indirektno zavisi od eksploatacije uglja, u procesu energetske tranzicije, neće biti ugrožena egzistencija, a to se postiže tako što im se omogućava zapošljavanje u drugim djelatnostima.
Za uspješan razvoj novih tzv. „zelenih zanimanja“ neophodne su nove vještine znanja i sposobnosti za obavljanje poslova u zelenim zanimanjima. Zbog toga je potrebno unapređenje planova o edukaciji i prekvalifikaciji radnika cijeneći potrebe za zelenim radnim mjestima u BiH.
Energijsko siromaštvo jedan je od gorućih problema današnjice, a uzimajući u obzir porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u plaćanju računa za energiju, te je prisiljeno živjeti bez adekvatnih usluga energije, posebno grijanja. Energijsko siromaštvo nije isključivo u vezi sa socijalnom kategorijom domaćinstva s obzirom na to da postoje domaćinstva koja ne spadaju u socijalnu kategoriju, a žive u riziku od energetskog siromaštva.