Policy Brief: Prioritetne mjere za unapređenje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo
Zrak u Kantonu Sarajevo je već duži niz godina veoma zagađen. Uzroci takvog stanja su mnogobrojni, a najvidljiviji su u katastru emisija zagađujućih materija u kojem se vidi trend rasta emisija (naročito čvrstih čestica). Postojeći podaci o mjerenju kvaliteta zraka se nedovoljno koriste. Njihova primarna svrha treba da bude kalibriranje disperzionog modela i praćenje kvaliteta zraka u realnom i integrisanom vremenu. Jedino se korištenjem adekvatnog disperzionog modela koji je kalibriran pomoću mjerenja, mogu pratiti i verificirati efekti mjera na smanjenju zagađenosti zraka, kako u periodima prekomjerne zagađenosti tako i dugoročno (višegodišnji trend). Korištenje jednog ovakvog modela je neophodno kod planiranja svih novih izvora emisije, pri čemu model služi kao alat koji će reći pod kojim uslovima se nešto može graditi, a ne da li će se graditi ili ne.
Prilikom planiranja razvoja Kantona neophodno je u obzir uzeti aspekt uticaja na kvalitet zraka. Gradnja novih objekata povećava otpor strujanju zraka, pa je provjetravanje slabije. Zbog toga, prilikom donošenja prostornih i regulacionih planova potrebno je vršiti modeliranje uticaja planiranih zahvata na strujanje zraka. To je moguće uraditi korištenjem specijalizovanih modela. Pri čemu, model optimizira planirani zahvat tj. daje rješenje koje će minimalno uticati na kvalitet zraka.
Kako bi se pouzdano odredio udio pojedinih izvora emisija na zagađenost zraka neophodno je provoditi specifična mjerenja u specifičnim meteorološkim uslovima. Na primjer za vrijeme temperaturne inverzije neophodno je vršiti uzorkovanje kvaliteta zraka na različitim visinama od tla, u naseljima (koja imaju različite načine grijanja), neposredno pored saobraćajnica itd. Pored navedenih aktivnosti, za uspješno upravljanje kvalitetom zraka neophodno je uključivanje nižih i viših nivoa vlasti, pojedinih ministarstava, inspekcijske uprave, stručnih tijela, organizacija zdravstvene zaštite itd. Njihovim sistemskim uključivanjem i definisanjem odgovornosti, obaveza i prava uz jasne procedure poduzimanja prethodno definisanih mjera i načina izvještavanja o njihovoj provedbi uspostavio bi se sistem upravljanja kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo.
Kao glavni problem u ovoj oblasti u Kantonalnom planu zaštite okoliša za naredni petogodišnji period, konstatovan je nedostatak institucionalnih, stručnih i kadrovskih kapaciteta, kao i nedovoljna opremljenost i korištenje savremenih okolišnih tehnologija u oblasti upravljanja kvalitetom zraka.
Fondacija Heinrich Böll Sarajevo je finansijski podržala izdavanje publikacije.
Autori su prof. dr. Azrudin Husika i Vedad Suljić.
Publikaciju možete preuzeti ovdje: Policy Brief - Prioritetne mjere za unapredjenje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo
Brošura: Opadna jestiva ulja u Kantonu Sarajevo
Brošuru možete preuzeti ovdje: Brošura o otpadnim jestivim uljima u Kantonu Sarajevo
Svaki drugi građanin će biti proizvođač električne energije
"Bosna i Hercegovina treba i mora drugačije" govorilo se na seminaru "Energetska i klimatska politika" u organizaciji Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC) i njemačke Fondacije Heinrich Böll Sarajevo, koji je održan 29.11.2019. godine u hotelu Swissotel u Sarajevu.
Seminar je okupio preko 50 predstavnika općina, ministarstava, NVO i akademije iz cijele države. Ovo je bio ujedno i dio aktivnosti projekta MEMO (Moja Energija – Moja Općina) koji promovira modele energijske tranzicije koji su već odavno prisutni u zemljama Evropske unije.
Na seminaru je predstavljen Position paper "Energetska i klimatska politika BiH do 2035. godine", koji je autorsko djelo pet autora i to prof. dr. Aleksandar Knežević, prof. dr. Kasim Tatić, prof. dr. Azrudin Husika, Vedad Suljić i Miroslav Stipović. Ovaj dokument predstavlja autentično viđenje grupe autora o tome kako energetska i klimatska politika Bosne i Hercegovine treba da izgleda do 2030. godine. Dokument se može preuzeti ovdje: Position Paper.
"Ovaj dokument je jedinstven, jer predstavlja autorsko djelo grupe autora i sigurno ovakav dokument nikada niste čitali. Naša vodilja u ovom dokumentu je bila da je za novu bh. energetsku i klimatsku politiku potrebno raditi na promjeni načina obrazovanja, načina razmišljanja i načina valorizacije prirodnih resursa. Sve vodi do zaključka da će obični građani igrati centralnu ulogu u budućim energetskim sistemima – kako u fazi odlučivanja tako i u fazi investiranja ", poručio je Vedad Suljić na otvaranju.
"Kuriozitet je da se današnji seminar održava na dan kada je obilježavan jedan od najvećih praznika bivše Jugoslavije (Dan Republike), a na čijim temeljima je formiran energetski sistem Bosne i Hercegovine koji je i dan danas kičma ovog sistema. Svijet, kao i Bosna I Hercegovina, na klimatske promjene odgovara mjerama prilagođavanja i ublažavanja, a koje predlažu stručnjaci iz oblast nauke i privrede. U Bosni i Hercegovini moramo provoditi one mjere koje doprinose ovim ciljevima, ali koji ujedno zadržavaju postojeća i otvaraju nova radna mjesta", poručio je Azrudin Husika u svom izlaganju.
Dodao je da današnje obrazovanje ne može dati odgovor na pitanja o klimatskim promjenama, jer ne postoji multidisciplinarni pristup. Uvezivanjem više naučnih disciplina stvorila bi se nova i održiva radna mjesta, te povoljna osnova za uvođenje novog modela energetskog sistema. Energetski preokret u Bosni i Hercegovini je još uvijek u začecima budući da su subvencije još uvijek veće za fosilna goriva umjesto za obnovljive izvore energije. Bosna i Hercegovina se trenutno dominantno oslanja na fosilna goriva, prije svega ugalj koji učestvuje oko 3/4 u ukupnoj finalnoj potrošnji.
Građanska energija je ključ tranzicije
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na raskrsnici između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije te nema jasno odredište. Primarno se još uvijek oslanja na ugalj (74 posto). Nosioci energetskog zaokreta u Evropi su građani organizovani u modelima energetskih zadruga i projektima građanske energije. Predviđanja su da će svaki drugi građanin Evropske unije biti proizvođač električne energije do 2050. godine.
"Tržišni mehanizmi i IT tehnologija će u vrlo skoroj budućnosti staviti obične ljude u središte energetskih sistema, jer će dostupnost informacija i mogućnosti biti toliko velike, da će postojećim elektroprivrednim preduzećima biti oduzet status prirodnog monopoliste. Ovo je nešto što se dešava u drugim sferama, te će se desiti i u energetici", poručio je Miroslav Stipović koji je jedan od rijetkih koji izučava primjenu blockchain tehnologije u svrhu valorizacije prirodnih resursa.
"Mi htjeli ili ne morat ćemo mijenjati naše modele biznisa u energetici. Samo je pitanja da li ćemo tu promjenu napraviti u korist naših građana ili građana neke druge države. Neminovno je da građani preuzmu centralnu ulogu u budućnosti. Mi već početkom iduće godine očekujemo veće učešće građana u proizvodnji energije u BiH kada očekujemo da neto obračun energije zaživi i u praksi, što znači da će građani moći ujedno trošiti i proizvoditi energiju, a višak prodavati. Ovo je jedan vrlo bitnih zamajac za građansku energiju", dodao je Suljić.
REIC već godinama radi na popularizaciji i afirmaciji modela građanske energije, te je realizirao brojne projekte u ovoj oblasti. Jedan od najznačajnijih projekata je svakako pokretanje prve inicijative za građansku energiju u objektu "Drin" u Fojnici kojim je prikupljeno blizu 50.000 KM putem crowdfunding modela (tj. grupnog finansiranja), te uz saradnju sa UNDP BiH, Njemačkom ambasadom u BiH i FIM Share. Video za crowdfunding možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=jNYitNUU60M
Upravo je krajem mjeseca novembra ove godine pušten u rad ovaj sistem, a zvanična ceremonija otvaranja će se desiti početkom naredne godine. Više o drugim sličnim inicijativama možete pročitati na web portalu koji je razvijen da populariše koncept građanske energije: https://enza.ba/
GEDAL Infographic: Energy sector in Albania
Download HD high resolution infographic: GEDAL Infografika
MEMO Newsletter 3.
Izašao je i treći Newsletter u sklopu projekta “MEMO Moja Energija – Moja Općina” koji Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu – REIC provodi u saradnji sa njemačkom Fondacijom Heinrich Böll u Sarajevu. U ovom broju čitajte o:
- Studijska posjeta "Energetske zadruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji",
- Prva energetska zadruga u Srbiji: Sunčani krovovi Šapca,
- Održan seminar "Energetska i klimatska politika".
MAPA PUTA ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA (SECAP)
Globalna promjena klime postala je jedan od najvećih izazova današnjice, a istraživanja su pokazala da je glavni uzrok povećana emisija stakleničkih plinova koja je uzrokovana sagorijevanjem fosilnih goriva. Posljedice klimatskih promjena su različite, ali u konačnici sve rezultiraju povećanjem ranjivosti pogođene sredine. Borba protiv klimatskih promjena je moguća djelovanjem na uzroke klimatskih promjena ili rješavanje i djelovanjem na posljedice klimatskih promjena. S tim u vezi Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena predstavlja ključni dokument koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti doprinijeti implementaciji konkretnih aktivnosti koje imaju za cilj unaprijeđenje adaptacijskih sposobnosti na lokalnom nivou u odnosu na klimatske promjene, kao i naporima koji se ulažu za smanjivanje emisije stakleničkih plinova.
Inicijativa Sporazum gradonačelnika je krajem 2015. godine usvojila ambiciozne ciljeve. Potpisnici su se obavezali aktivno podržavati postizanje cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, zatim prihvatiti usvajanje integriranog pristupa radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i osigurati pristup sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve. Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja lokalna i regionalna tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva Evropske unije za klimu i energiju na svom teritoriju.
Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu kako u informisanju tako i motivisanju svojih građana, preduzeća i drugih subjekata na lokalnom nivou da efikasnije koriste energiju, te provode aktivnosti na podizanju svijesti o značaju uključenja cjelokupne zajednice u podržavanju politika energijske efikasnosti. U isto vrijeme mogu raditi i na promociji lokalne proizvodnje energije i ohrabrivanju građana davanjem finansijske podrške za implementaciju njihovih projekata i inicijativa za obnovljive izvore energije. Također, bitno je naglasiti da izrada Akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena predstavlja „ulaznicu“ lokalnim vlastima za EU podršku projekata.
Sam akcioni plan odnosno SECAP se temelji na referentnom inventaru emisija i ocjenjivanjima rizika i izloženosti koji sadrže analizu trenutnog stanja, te daje smjernice za provedbu projekata (kao i prilagodbe i umanjenje efekata klimatskih promjena) koji će rezultirati smanjenjem emisije ugljen dioksida za najmanje 40% do 2030. u odnosu na odabranu referentnu godinu.
Potpisnici Sporazuma za klimu i energiju obavezuju se na smanjenje navedenih emisija na svome lokalnom području, povećanje otpornosti na klimatske promjene uslijed primjene principa prilagodbe klimatskim promjenama, razmjenu iskustava, vizija, rezultata i praksi s lokalnim i regionalnim vlastima unutar EU i šire te izradu Akcionog plana unutar dvije godine od datuma pristupanja Sporazumu. Obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proističu iz potpisivanja Sporazuma gradonačelnika će se postići kroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju plana. Tokom provedbe Akcionog plana lokalne vlasti će podnositi redovne izvještaje o njegovoj realizaciji Evropskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati javnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogućnostima korištenja energije na efikasniji način. Za nesmetano provođenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi strukture lokalnih vlasti i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa lokalne vlasti će razmjenjivati iskustva i znanja sa drugim gradovima i općinama, organizovati Energetske dane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energijski održivoj Evropi.
Autori dokumenta su Benjamin Čekić i Emir Šišić.
Dokument se može preuzeti ovdje: SECAP
Position Paper „Energetska i klimatska politika Bosne i Hercegovine do 2030“
Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini će se najviše odraziti na lokalnom nivou. Stoga je neophodno pravovremeno djelovanje na državnom nivou kako bi se stvorili uslovi za funkcionisanje na nižim nivoima vlasti. Općenito, Bosna i Hercegovina redovno podržava sve svjetske napore da se uključi u borbu protiv klimatskih promjena (uključujući državnu strategiju niskoemisionog razvoja, potpisivanje Pariskog sporazuma i sl.), međutim u praksi vrlo malo toga se uradi.
Približavanje Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu ne znači samo usaglašavanje odgovarajućih zakona i pravila, već i otvaranje granica tržišta, a to se između ostalog odnosi i na tržište energije. Tržište energije (naročito električne energije) u Evropskoj uniji je organizovano po principu savršene konkurencije gdje vladaju opšti principi ponude i potražnje (što znači da igrači sa nižom cijenom imaju prednost u odnosu na druge). Evropska unija snažno potiče energiju iz obnovljivih izvora (OIE) kako bi ona bila konkurentna i u budućnosti dostupna većini ili čak svim građanima.
Position Paper "Energetska i klimatska politika Bosne i Hercegovine do 2035. godine“ je dokument koji predstavlja autentično viđenje grupe autora kako energetska i klimatska politika ove zemlje treba da izgleda do 2030. godine. Autori dokumenta su:
Prof. Dr. Aleksandar Knežević
Prof. Dr. Kasim Tatić
Prof. Dr. Azrudin Husika
Miroslav Stipović
Vedad Suljić
Dokument se može preuzeti ovdje: Position Paper