BLUEQ završio terenska istraživanja u četiri zemlje s ciljem unapređenja nauke o plavom ugljiku u jadransko-jonskoj regiji

Usklađena istraživanja u Grčkoj, Italiji, Albaniji i Hrvatskoj pretvaraju terenske podatke u praktične alate za zaštitu mora i klimatsko djelovanje.

Mjesto i datum objave: Vlora, Albanija | 15. juli 2026.

T2: Zaštita ključnog mediteranskog ekosistema

Projekat BLUEQ – Primijenjena rješenja za praćenje obalnih staništa i kvantifikaciju pohrane plavog ugljika: integrisani pristup održivom upravljanju ekosistemima – sufinansira Evropska unija u okviru Programa Interreg IPA ADRION 2021–2027. Pod vodstvom Univerziteta Egeja, projekat okuplja partnere iz Grčke, Italije, Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore radi odgovora na zajedničke pritiske kojima su izloženi obalni i morski ekosistemi.

BLUEQ je usmjeren na livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, prioritetno mediteransko stanište koje podržava morsku biološku raznolikost, pruža rastilišta i područja za ishranu, stabilizuje sedimente, poboljšava kvalitet vode i dugoročno pohranjuje ugljik. Ipak, nedostatak uporedivih podataka o rasprostranjenosti livada, njihovom ekološkom stanju i zalihama ugljika i dalje ograničava koordinisano planiranje zaštite prirode i klimatskih mjera.

Projekat na to odgovara kombinovanjem satelitskih i dronskih snimaka, in-situ i podvodnog kartiranja, istraživanja biološke raznolikosti, ekoloških procjena, uzimanja jezgri sedimenta i uzorkovanja biomase. Cilj je da se ovako usklađeni naučni dokazi pretoče u lako dostupno rješenje zasnovano na GIS-u i u zajednički regionalni plan djelovanja za očuvanje plavog ugljika.

 

T3: Dosadašnji rezultati: jedna metodologija, četiri područja istraživanja

Između oktobra 2025. i jula 2026. godine partnerstvo BLUEQ provelo je koordinisane terenske kampanje u četiri reprezentativna zaštićena ili posebno vrijedna morska područja. Primjena zajedničkih protokola u različitim ekološkim uvjetima omogućila je prikupljanje uporedivih podataka i ojačala saradnju između istraživača, upravljača zaštićenih područja, javnih institucija i tehničkih stručnjaka.

Krit, Grčka – oktobar 2025. U zaljevu Falasarna, unutar mreže Natura 2000, timovi su proveli in-situ kartiranje staništa, snimanja dronom, obalna osmatranja, transekte biološke raznolikosti, uzimanje jezgri sedimenta i uzorkovanje biomase. Početna analiza pokazala je 10–13 vrsta po transektu s posidonijom, u odnosu na pet vrsta na golom sedimentu. Livada je klasifikovana kao livada u dobrom ekološkom statusu prema indeksu PREI (Posidonia Rapid Easy Index).

Sicilija, Italija – 16–22. novembar 2025. U zaštićenom morskom području Plemmirio podvodno kartiranje i snimanje dronom kombinovani su s procjenama biološke raznolikosti i ekološkog stanja, uzimanjem jezgri sedimenta i pripremom uzoraka za laboratorijske analize. Transekti s posidonijom obuhvatili su 14–16 vrsta, u odnosu na šest vrsta na golom sedimentu, dok je ispitana livada klasifikovana kao livada u dobrom ekološkom statusu.

Vlora, Albanija – 28–30. april 2026. Terenski rad, s bazom u Centru za posjetioce u Radhimi, obuhvatio je područje Radhime, poluotok Karaburun i vode oko ostrva Sazan. Ronilački timovi mjerili su parametre morske vode, evidentirali morska staništa i prikupili sljedive biološke uzorke, uzorke biomase i sedimenta. Istraživanja su dokumentovala lokalno gustu i strukturno razvijenu sastojinu posidonije te dokaze o prirodnoj regeneraciji; za donošenje zaključaka o livadi u cjelini potrebna su, međutim, opsežnija mjerenja.

Arhipelag Žut–Sit, ostrvo Murter i Šibenik, Hrvatska – 7–9. juli 2026. U organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, posljednja posjeta objedinila je terenska osmatranja i prikupljanje uzoraka u području ostrva Žut s razmjenom znanja o metodama praćenja i praksama zaštite prirode. Ovom kampanjom zaokružen je niz terenskih istraživanja na četiri lokacije, a zajednički skup podataka proširen je na područje sjevernog Jadrana.

Prvi nalazi

Prvi analizirani rezultati potvrđuju stanišnu vrijednost livada posidonije: i na lokalitetu Falasarna i na lokalitetu Plemmirio bogatstvo i raznolikost vrsta bili su dosljedno veći na obraslim transektima nego na susjednom golom sedimentu. Na svim lokacijama uzorci su prikupljeni, označeni, konzervirani i dokumentovani prema standardnim procedurama, kako bi se terenska osmatranja mogla pretvoriti u pouzdane i uporedive laboratorijske rezultate. Rezultati kasnijih kampanja još su u fazi analize.

Pokretanje transnacionalne opservatorije

Terenski rad dodatno je ojačao i transnacionalnu opservatoriju projekta BLUEQ. Opservatorija je osmišljena kao trajni okvir saradnje za razmjenu podataka, prijenos znanja, usklađeno praćenje i redovno izvještavanje o stanju i zaštiti ekosistema morskih cvjetnica. Ona povezuje institucije i stručnjake iz zemalja učesnica i podržava zajednički razvoj i buduću primjenu Zajedničke strategije BLUEQ.

T4: Naredni koraci: od uzoraka do rješenja

Nakon završetka terenskih kampanja, partneri će finalizirati laboratorijske i prostorne analize podataka o sedimentu, biomasi, biološkoj raznolikosti i kartiranju staništa. Ovim radom kvantifikovat će se zalihe ugljika te će se ispitati ekološki indikatori, kao i porijeklo, stabilnost i moguća ranjivost pohranjenog organskog ugljika.

Ovi rezultati činit će osnovu Zajedničkog rješenja BLUEQ: interaktivne platforme zasnovane na GIS-u koja integriše tri međusobno povezana alata. Alat za praćenje (Monitoring Tool) prikazivat će rasprostranjenost i stanje livada kroz tri nivoa informacija; Alat za plavi ugljik (Blue Carbon Tool) pretvarat će kartiranu rasprostranjenost morskih cvjetnica i terenska mjerenja u prostorne procjene zaliha ugljika; a Alat za podršku odlučivanju (Decision Support Tool) pomoći će korisnicima da sagledaju koristi u pogledu stakleničkih plinova i prateće koristi u okviru različitih scenarija upravljanja i obnove zasnovane na prirodi.

Rješenje će biti testirano s krajnjim korisnicima, uključujući javne organe, upravljače zaštićenih morskih područja, istraživače i članove Opservatorije BLUEQ. Dokazi prikupljeni na četiri područja istraživanja poslužit će i kao osnova za Zajedničku strategiju BLUEQ – zajednički plan djelovanja za uključivanje plavog ugljika u prostorno planiranje morskog područja, zaštitu, obnovu i klimatske politike u cijeloj jadransko-jonskoj regiji.

Povezivanjem nauke, praktičnih alata i dugoročne transnacionalne saradnje, BLUEQ pomaže donosiocima odluka da s rascjepkanih informacija pređu na koordinisanu zaštitu jednog od najvrjednijih obalnih ekosistema Mediterana zasnovanu na dokazima.

T5: O projektu BLUEQ

BLUEQ (IPA-ADRION00447) je skraćenica za projekat „Primijenjena rješenja za praćenje obalnih staništa i kvantifikaciju pohrane plavog ugljika: integrisani pristup održivom upravljanju ekosistemima”. Projekat sufinansira Evropska unija u okviru Programa Interreg IPA ADRION 2021–2027 i doprinosi zelenijoj i klimatski otpornijoj jadransko-jonskoj regiji.

T6: Dodatne informacije