POZIV NA WEBINAR
“Unapređenje upravljanja energijom i resursima u javnim zgradama kroz EduFootprint Plus metodologiju” (02.02.2022., 14:00 - 15:30)
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu - REIC organizuje webinar “Unapređenje upravljanja energijom i resursima u javnim zgradama kroz EduFootprint Plus metodologiju”, a koji će se održati 02.02.2022. godine, u period od 14:00 do 15:30. U toku webinara biće predstavljene sljedeće teme:
- EduFootprint Plus projekat
- Metodologija procjene životnog ciklusa i OEF metoda
- EduFootprint alati: kalkulator i aplikacija
- Izrada plana unapređenja
Glavni cilj EduFootprint Plus projekta je omogućavanje izračuna okolinskog otiska svih aktivnosti koje se odvijaju u javnim zgradama. To će se ostvariti korištenjem pojednostavljene metode procjene životnog ciklusa, koja identifikuje značajna područja uticaja, a zatim unapređenjem ponašanja korisnika kako bi se smanjio ukupni otisak, kroz prenos i kapitalizaciju finalnih proizvoda EduFootprint Plus projekta: kalkulatora i aplikacije.
Kroz webinar će se prenijeti kompletan skup testiranih alata i zajedničkih parametara na transnacionalnom nivou, koji će moći ukazati na realniji uticaj aktivnosti koje se dešavaju u javnim zgradama na okoliš, uključujući njenu potrošnju energije, a time i sistem planiranja (sistem e-podrške, uključujući EduFootprint alate), kako bi se razumjelo u kojim djelatnostima i komunalnim djelatnostima su utjecaji najveći i kako bi se bolje planirale mjere na osnovu identifikovanih potreba za poboljšanje upravljanja energijom kroz edukaciju ljudi koji ih koriste.
Webinar je namijenjen svim upraviteljima i vlasnicima javnih zgrada, osobama zaposlenim u tehničkom sektoru u administrativnim zgradama, kao i svim osobama koji su aktivno uključene u projekte unapređenja energijske efikasnosti i smanjenja negativnih uticaja na okoliš.
Link za pristup webinaru: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZ0kdOCqqzojHdQhbvz5Yw8ZIQBhmBnidGxD
Za sve dodatne informacije ili pitanja možete se obratiti na: e-mail: a.suvak@reic.org.ba
EduFootprint Plus: Life Cycle Assessment (LCA) i Organisation Environmental Footprint (OEF)
Glavni cilj projekta EduFootprint Plus je osposobljavanje vlasnika i upravitelja javnih objekata da izračunaju okolinski otisak, koji je posljedica odvijanja svih aktivnosti u javnim objektima. EduFootprint Plus koristi pojednostavljenu metodu životnog ciklusa, kroz koju se identifikuju značajna područja uticaja na okoliš, nakon čega se radi na unapređenju ponašanja korisnika kako bi se smanjio ukupni okolinski otisak, kroz kapitalizaciju finalnih proizvoda EduFootprint projekta: kalkulator i aplikacija.
Kroz Procjenu životnog ciklusa (LCA – Life Cycle Assesment) EduFootprint omogućava vlasnicima, upraviteljima ili korisnicima javnih objekata da razumiju uticaj na okoliš, koji se ostvaruje kroz sve procese i aktivnosti koji se odvijaju u javnom objektu. Ovaj pristup ne uzima u obzir samo direktne uticaje objekta (potrošnju energije), nego i indirektne uticaje, kao što su uticaji na okoliš koji se ostvaruju kroz potrošnju resursa kroz javne nabavke, mobilnost, osvještenost i ponašanje ljudi, te upravljanje otpadom. Ova metoda obuhvata sve faze životnog ciklusa proizvoda, od izdvajanja sirovine, kroz proizvodnju, distribuciju, do konačnog odlaganja (kraja životnog ciklusa).
EduFootprint Plus projekat, uz LCA pristup, koristi i OEF metodu, kao alat koji pomaže pri donošenju odluka, kako bi se poboljšao uticaj raznih energijskih i okolinskih usluga, te kako bi se povećala efikasnost izvora.OEF metoda (eng. Organisation Environmental Footprint) služi za modeliranje i kvantificiranje okolinskih uticaja protoka materijala/energije, nastalih emisija i odlaganja otpada, povezana s aktivnostima organizacije s aspekta snadbijevanja.
Projekat EduFootprint Plus će prenijeti kompletan set testiranih alata (kalkulator i aplikacija) i zajedničkih parametara na transnacionalnom nivou, a koji će moći ukazati na cjelovit i realan uticaj javnih objekata na okoliš.
Projekat će predstaviti sistem planiranja (sistem e-podrške, uključujući EduFootprint alate), kako bi se razumjelo kroz koje aktivnosti i usluge se ostvaruju najveći uticaji i kako bi se planirale mjere, zasnovane na identifikovanim potrebama za poboljšanje upravljanja energijom i kroz edukaciju ljudi koji ih koriste.
To će omogućiti upraviteljima i vlasnicima javnih objekata da poboljšaju svakodnevnu praksu i promovišu dobre prakse, te da olakšaju procese praćenja i planiranja koji se poduzimaju uglavnom na tehničkom i operativnom nivou.
Unapređenje upravljanja energijom u javnim objektima podrazumijeva identificiranje i mjerenje svakodnevnog “ponašanja” korisnika javnih objekata. EduFootprint se može koristiti za analizu promjene uticaja na okoliš pri analizi promjene ponašanja u različitim vrstama javnih objekata, a unapređenja se mogu usmjeriti ka održivim rješenjima. Detaljnije i češće mjerenje i praćenje ponašanja se može uzeti kao značajan faktor u ostvarivalnju klimatskih ciljeva. Naše istraživanj, provedeno u početnoj fazi projekta, pokazalo je velike sličnosti u ponašanju. Prema tome, možemo povući sličnosti i replicirati mjere za unaređenje.
Edukacija o cirkularnoj ekonomiji
POZIV za učešće na edukaciji o cirkularnoj ekonomiji u okviru projekta Circular Economy Balkan Beacons (Svjetionici cirkularne ekonomije na Balkanu)
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu – REIC je početkom 2021. godine postao sedmi član konzorcija koji od 2020. godine provodi međunarodni projekat Circular Economy Balkan Beacons (CE BALKAN BEACONS) podržan od strane EIT Climate-KICa i Evropske Unije. Projekat ima za cilj kreiranje jedinstvenog ekosistema koji će podržati inovacije i implementaciju cirkularne ekonomije. Osnovna ideja ovog projekta jeste stvaranje fizičkog prostora koji će omogućiti inovatorima da kreiraju, testiraju i komercijalizuju eko-inovacije i na taj način pomognu malim i srednjim preduzećima da implementiraju cirkularni model poslovanja. Jedan od osnovnih zadaća „svjetionika“ projekta, u ovom slučaju REIC-a, jeste širenje zananja i podizanje svijesti o cirkularnoj ekonomiji. S tim u vezi REIC organizuje jednodnevnu interaktivnu edukaciju o cirkularnoj ekonomiji za predstavnike javnog sektora u Bosni i Hercegovini.
Jednodnevna interaktivna edukacija će se održati 17.12.2021. godine u hotelu Hills u Sarajevu, a za prijavu na program Vas molimo da popunite i dostavite prijavni formular najkasnije do 15.12.2021. godine. Imajući u vidu multisektorski pristup u kreiranju cirkularnog eko sistema, molimo Vas da navedete imena zaposlenih iz minimum dva, a najviše pet različitih sektora, koji će učestvovati na edukaciji. Molimo Vas imajte u vidu da su mjesta za učešće u programu ograničena. Detaljna agenda će biti dostavljena učesnicima nekoliko dana pred sam događaj. Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati putem ovog emaila: info@reic.org.ba.
U susret energetskom zaokretu (2)
U drugoj polovini projekta emitovane su još četiri edukativne emisije iz serijala održiva energetska tranzicija, čime je ujedno i kompletiran serijal POKRENI SE. Emisije su snimljene na temu obnovljivih izvora energije, građanske energije, rodne jednakosti u energetici i budućnosti energetike.
Peta emisija serijala POKRENI SE nosi naziv „Obnovljivi izvori energije“. Kroz diskusiju sa sagovornicima, se došlo do zaključka da su potencijali obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini značajni i više nego dovoljni, ali da je za iskorištavanje tih potencijala neophodan transparentan i pravedan regulatorni okvir, jer je dosadašnji regulatorni okvir favorizovao samo komercijalne proizvođače energije iz obnovljivih izvora, dok je građane i zajednicu izostavljao. Rezultat toga je protivljenje lokalnih zajednica mnogim projektima obnovljivih izvora energije. Na taj način se najavila šesta emisija „Građanska energija“, budući da se prilika za promjenu vidi u decentralizaciji energetskog sektora koja podrazumjeva veći broj manjih proizvodnih postrojenja u koje svoj novac mogu da ulažu i građani, kao i da sudjeluju u planiranju i odlučivanju o korištenju lokalno dostupnih energetskih izvora. Šesta emisija je obradila jedina dva, do sada provedena, projekta građanske energije u BiH te se kroz njihove primjere ukazalo na zakonodavne, tehničke i finansijske barijere, ali i na mogućnost da se dovoljno jakom željom i trudom pored navedenih barijera projekti održive građanske energije mogu provesti u BiH. Emisija „Rodne jednakosti u energetici“ se bavila ulogom žena u energetici u BiH. Sagovornice su bile uspješne žene u oblasti energetike i njihove kolege. Kroz emisiju su se prezentovali i rezultati projekta „Žene u bh energetici“ koji je tokom 2021. proveden od strane REIC-a. Prema viđenju sagovornica i sagovornika emisije sve se više žena uključuje u poslove koji su u vezi sa obnovljivim izvorima energije, tako da je zaključeno da se prilika za promjene definitivno vidi u energetskoj tranziciji. Naglašeno je da su za energetsku tranziciju potrebne velike inovacije kako u tehničkom tako i u organizacijskom smislu. Aktivnim uključivanjem žena povećava se potencijal za inovacije u smjeru društveno i okolinski osjetljive energetske tranzicije. U kontekstu energetske tranzicije i budućnosti energetike snimljena je i posljednja emisija serijala POKRENI SE pod nazivom „Obnovljiva i klimatska neutralna budućnost“. Gledateljima se dao pregled ciljeva koje je BiH preuzela potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi i ostalih međunarodnih sporazuma u oblasti energije i klime, kao i projekcija promjena sektora energetike u BiH do 2050. godine. Gosti su govorili o promjenama koje će građani osjetiti. Naglašena je aktivna uloga građana u budućem energetskom sistemu koja se ogleda i u ulozi proizvođača energije te u integraciji sistema proizvodnje-potrošnje električne energije, sistema grijanja i hlađenja i energije za vlastite automobile što će biti omogućeno digitalizacijom i pametnim mrežama.
Paralelno sa edukativnim emisijama održane su radionice i konferencije u čijem je fokusu bila građanska energija. Radionicu pod nazivom „Građanska energija u lokalnim zajednicama“ su vodili istaknuti stručnjaci iz oblasti građanske energije: predstavnica RESCoop.eu (Federacija energetskih zadruga iz Evrope) i predstavnik Zelene energetske zadruge (ZEZ, Hrvatska). Kroz radionicu se zainteresiranim stranama objasnio koncept građanske energije i modeli pokretanja i održavanja projekata građanske energije kroz primjere dobre prakse. Na konferenciji “Tranzicija prema obnovljivim izvorima energije“ su održana dva panela: „Regionalna iskustva u kontekstu građanske energije“ i „Implementacija projekata građanske energije u BiH“. Kroz panel diskusije su se učesnicima konferencije poslale vrlo bitne poruke o naučenim lekcijama od strane panelista iz regije, predstavnika uspješno provedenih projekata građanske energije.
S ciljem analize postojećeg nivoa znanja i svijesti provedene su telefonska i online anketa namijenjene javnom, nevladinom, privatnom sektoru i građanima. Da bi se kreirala potpuna objektivna slika trenutnog stanja u zemlji o znanju i mišljenju svih zainteresovanih strana o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama, proveden je i strukturirani dijalog sa predstavnicima nevladinog sektora, obrazovnih institucija, vladinog sektora, privatnog sektora i građana. Strateški okvir dekarbonizacije BiH, je teško rauzmljiv građanima koji se ne bave ovom tematikom, pa je s tim u vezi napravljena i komparativna analiza strateškog okvira dekarbonizacije BiH. Izvršeno je poređenje procesa izrade i definisanih ciljeva i politika u strateškim dokumentima koji se tiču dekarbonizacije kao što je Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Nacionalno utvrđeni doprinos ublažavanju klimatskih promjena (NDC), Strategija adaptacije na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja i dr. Posebno je naglašeno kako su postojeće i nove/zamjenske termoelektrane na ugalj tretirane i planirane u pojedinim strateškim dokumentima. Istraživački rad bit će objavljen u decembru 2021. godine na www.reic.org.ba kao i na REIC-ovim društvenim mrežama.
REZIME SERIJALA POKRENI SE
Bosna i Hercegovina je država koja ima značajne potencijale obnovljivih izvora energije prvenstveno u energiji sunca i vjetra, biomasi, vodenim tokovima i geotermalnoj energiji. Prema posljednjim izvještajima do sada je postignut nivo od oko 40 % učešća energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Bosni i Hercegovini. Što znači da još uvijek Bosna i Hercegovina ima veliku zavisnost od fosilnih goriva. https://www.youtube.com/watch?v=uplE_k9G21o
https://www.youtube.com/watch?v=uplE_k9G21o
Pred nama su godine energetske tranzicije koje predviđaju da se proizvodnja energije iz fosilnih zamjenjuje proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije. Voda, sunce i zrak (vjetar) pripadaju svima nama, tako da svi mi možemo da doprinesemo ispunjenju ovog cilja ali i da pri tom imamo vlastite koristi. Dakle, postoji model koji omogućava građanima da učestvuju u planiranju, odlučivanju i ulaganjima u lokalno dostupne energetske izvore, kroz model građanske energije. https://www.youtube.com/watch?v=bIIL8FVIuS0&t=45s
Popularizacija i inkorporiranje rodne jednakosti u tranziciju ka dekarbonizaciji tj. prema obnovljivim izvorima energije i energijskoj efikasnosti je izuzetno važna. Iako postoje pojedinačni primjeri inicijativa i praksi za poboljšanje situacije od strane vlade, privrednika i nevladinih organizacija, promjene su spore. Društvene i kulturne norme se sporo mijenjaju, što utiče i na mjere koje su u vezi sa rodnom jednakosti. Imajući u vidu podatak da se sve više žena uključuje u poslove koji su u vezi sa obnovljivim izvorima energije, prilika za promjene se definitivno vidi u energetskoj tranziciji. https://www.youtube.com/watch?v=NuZF16G7wqs&t=160s
U BiH još uvijek preovladava tradicionalan pristup planiranju energetike karakterističan za 70-te i 80-te godine prošlog vijeka, koji je vrlo spor i ne može da prati brze promjene o kojima danas govorimo u kontekstu postizanja klimatske neutralnosti i dekarbonizacije. Dekarbonizacija predstavlja proces postepenog prestanak korištenja fosilnih goriva tj. uglja, nafte i prirodnog gasa, za proizvodnju energije. No budući da je BiH Deklaraciju o Zelenoj agendi, preuzela je obavezu ispunjenju ciljeva koji vode ka klimatskoj neutralnosti evropskog kontinenta. Uz adekvatne državne mjere, za građane BiH to će, pored ostalog, značiti mogućnost investiranja u proizvodnju energije za vlastite potrebe i smanjenje troškova za energiju, uključujući i energiju za privatne automobile. https://www.youtube.com/watch?v=IgUi5aQ-rm8&t=221s
Aktivnosti i rezultate projekta može pratiti na www.reic.org.bahttps://www.youtube.com/channel/UCDwCPqY8z87oIME9Pkajs0w/videos
EduFootprint Plus, ključni projekat za unapređenje upravljanja energijom i resursima u javnim zgradama
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu – REIC je neprofitna nevladina organizacija, osnovana u Sarajevu 2005. godine. Glavni ciljevi djelovanja REIC-a su identifikacija okolinskih problema i potreba, te unapređenje kroz edukaciju. Iako je REIC lociran u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), djelovanje organiyacije pokriva region jugoistočne Evrope: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Rumuniju i Srbiju.
Kroz projekat EduFootprint PLUS, REIC će imati priliku da djeluje na širem području djeleći rezultate sa svim pridruženim partnerima, kako bi se obavezali da integrišu pojednostavljeni pristup procjene životnog ciklusa (Life Cycle Assessment), koji se treba koristiti kao podrška strategijama energijske efikasnosti.
Unapređenje energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je vrlo spor proces. Od ukupno 142 opštine, samo 37 opština je razvilo SECAP (Sustainable Energy and Climate Action Plan). Pred nama je još uvijek mnogo posla. U takvim okolnostima, pronašli smo mogućnost da iskoristimo rezultate projekta EduFootprint PLUS i promovišemo alate i metodologiju, koji se mogu koristiti u budućem razvoju i unapređenju, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i na području Crne Gore i Albanije.
REIC će podsticati primjenu pristupa EduFootprint Plus na lokalnom, državnim i međudržavnom nivou, tako što će podržati primjenu alata EduFootprint PLUS u javnim objektima. U Bosni i Hercegovini, pristup EduFootprint Plus će biti primijenjen na objektu Zavoda za transfuzijsku medicine Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine je najstarija i jedina samostalna institucija u oblasti transfuzijske medicine u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Obzirom na značaj objekta, njenu funkciju, a posebno kad sagledamo opšte stanje objekta i energijske karakteristike, nije bilo teško izabrati upravo ovaj objekat za testiranje EduFootprint alata i metodolgije. Ovo je izvrsna prilika da se analizira okolinski uticaj objekta, a prije nego što se pristupi bilo kojoj budućoj sanaciji ili renoviranju. Na taj način ćemo moći uporediti rezultate prije i poslije sanacija, te izvući opšti zaključak i preporuke.
Objekat je smješten u centru grada. Izvorni dio objekta Zavoda je izgrađen 1958. godine, a nadograđen je 1990. godine. Objekat se sastoji od podruma, prizemlja i jednog sprata, ukupne površine je 2.536 m2, od čega je grijano 1.952 m2 prostora. Zavod ima oko 100 uposlenika, te prosječno 100 posjetilaca/korisnika dnevno.
Nažalost, zgrada je generalno u lošem stanju. Godinama nije bilo značajnih radova na rekonstrukciji, ako izuzmemo sanaciju ravnog krova novijeg dijela zgrade. Shodno tome, potrebno je mnogo ulaganja u cilju povećanja energijske efikasnosti objekta. Trenutni energijski razred zgrade je C, sa specifičnom godišnjom potrebnom energijom za grijanje od 121 [kWh/(m2a)].
Gospođa Mirela Crnkić, šef Odsjeka za tehničke poslove u Zavodu, podijelila je s nama mišljenje o energijskoj efikasnosti Zavoda:
“U Sarajevu smo svakodnevno, a posebno u narednim zimskim mjesecima, svjedoci zagađenja zraka i potrebe podizanja svijesti o efektima energijske efikasnosti. Samo stvarnim praćenjem potrošnje mogli bismo dobiti optimalne informacije za poboljšanje sistema. U Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine trenutno imamo najveći problem sa toplotnom energijom. Neophodno je smanjiti gubitke toplotne energije u zgradi Zavoda i to je naš dugoročni projekat. Bilo bi važno imati više informacija o svim drugim mogućim poboljšanjima i uštedama, koje su dostupne i jednostavnije.”
Rezultati EduFootprint projekta biće dostupni zaposlenima i korisnicima/posjetiocima Instituta, dok će REIC raditi na prezentaciji i promociji između svih ostalih relevantnih aktera u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji.
U susret energetskom zaokretu (1)
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu – REIC implementira projekat POKRENI SE: Preuzmi inicijativu i pOKRENI obnovljivu energiju u Svojoj lokalnoj zajEdnici uz podršku Fondacije Heinrich Böll. Projekat je nastavak aktivnosti na promocije koncepta građanske energije u BiH koje REIC provodi od 2015. godine.
Osnovni cilj projekta je promovirati koncept održive energije i borbe protiv klimatskih promjena široj javnosti u BiH. Specifični ciljevi projekta su:
- Podići nivo javne svijesti i znanja o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama,
- Predstaviti primjere dobrih praksi i studija slučajeva koja će biti fokusirana na kreiranje pozitivnog stava o energetskoj tranziciji u BiH,
- Ohrabriti i podstaknuti predstavnike lokalnih zajednica da se više uključe u projekte građanske energije.
Građanska energija predstavlja model proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije koji omogućava građanima da učestvuju u planiranju, odlučivanju i ulaganjima u lokalno dostupne energetske izvore. Građanima, u čijem se vlasništvu nalazi ovakav decentralizovani model proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, je omogućeno da daju svoj doprinos boljem okolišu, privrednom razvoju i klimatskoj neutralnosti.
Kroz projekat se želi javnosti poslati poruka o trenutnom stanju u BiH, po pitanju razvoja energetskog sektora u kontekstu dekarbonizacije. Navedeno se postiže korištenjem multimedijalnih servisa poput video reportaža, provođenjem intervjua, anketiranjem, objavljivanjem istraživačkog rada, a u konačnici i webinar na kojem će biti prezentirani postignuti rezultati. Jedan od bitnih ciljeva projekata je da se javnosti približi koncept ulaganja u obnovljive izvore energije kroz projekte građanske energije i demonstrirati značaj korištenja obnovljivih izvora energije. Pored ovoga se nastoji ukazati na korake koji trebaju poduzeti donosioci s ciljem veće upotrebe zelenih izvora energije proizvedenih od strane građana.
Do sada su emitovane četiri emisije u okviru serijala POKRENI SE od ukupno osam emisija koje će biti emitovane do kraja projekta. Serijal daje odgovore na pitanja uzroka i posljedica klimatskih promjena, te potrebe za promjenom dosadašnjeg načina privrednog razvoja koji je uglavnom zasnovan na fosilnim goriva. Kroz serijal se daje jasna poruka da je zaokret ka obnovljivim izvorima energije prilika za razvoj uz kvalitetnija radna mjesta i bolje stanje okoliša. Uz to naglašava se da taj zaokret mora biti socijalno osjetljiv i inkluzivan, tj. pravičan.
Prva emisija serijala POKRENI SE nosi naziv Klimatske promjene. Kroz diskusiju sa sagovornicima, predstavnicima naučnih i stručnih institucija, dao se zaključak emisije: "Klimatske promjene treba iskoristiti kao priliku za uspostavljanje razvoja na drugačijim osnovama" koji ujedno predstavlja i najavu gledateljima za narednu emisiju. Druga emisija Razvoj rudarskih područja kroz energetsku tranziciju je posvećena području čija privreda značajno zavisi od eksploatacije uglja budući da je, između ostalog, sagorijevanje uglja jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena i da je imperativ prestanak njegove eksploatacije ako želimo klimatske promjene ograničiti na prihvatljiv nivo. Za potrebe snimanje druge emisije odabrali smo općinu Banovići budući da su se predstavnici vlasti u ovoj lokalnoj zajednici među prvima u BiH obratili međunarodnim institucijama za pomoć u procesu energetske tranzicije. Nastavno na zaključak te emisije koji kaže da energetska tranzicija predviđa prestrukturiranje privrede, tranziciju rudarskih područja i promjenu radnih mjesta, snimljene su emisije: Energijsko siromaštvo i energijska efikasnost u zgradarstvu i Zelena ekonomija i radna mjesta. Slijedeći isti princip bit će snimljene i preostale četiri emisije serijala na temu obnovljivih izvora energije, građanske energije, rodne jednakosti i budućnosti sektora energetike u kontekstu digitalizacije.
Paralelno se odvija organizacija radionice i konferencije u čijem će fokusu biti građanska energija. Radionica i konferencija će biti provedeni u toku mjeseca novembra. Kroz radionicu će se zainteresiranim stranama dati prilika da se upoznaju sa praktičnim i provjerenim alatima za uspješno implementiranje projekata građanske energije, a na konferenciji će se kroz panel diskusije o projektima građanske energije u regiji i zemlji dati uvid učesnicima o uspješno provedenim projektima, dobrim praksama i naučenim lekcijama.
Za potrebe pisanja istraživačkog rada trenutno se provode telefonska i online anketa namijenjene javnom, nevladinom, privatnom sektoru i građanima. Cilj istraživanja je da se kreira objektivna slika trenutnog stanja u zemlji o znanju i mišljenju svih zainteresovanih strana o obnovljivim izvorima energije i klimatskim promjenama. Ovaj istraživački rad će uzeti u obzir i zapažanja iz video serijala. Na osnovu dobivenih podataka napravit će se online publikacija i predstaviti rezultati istraživanja.
REZIME SERIJALA "POKRENI SE"
Klimatske promjene treba iskoristiti kao priliku za uspostavljanje razvoja na drugačijim osnovama. Razvoj koji će iskorištavati obnovljive i lokalne resurse na održiv način pri tome obezbjeđujući održiva radna mjesta posebno lokalnog stanovništva što će rezultirati boljim kvalitetom svih elemenata okoliša.
Za pravednu tranziciju ključno je definisati strateško opredjeljenje i jasne planove kako bi se iskoristili fondovi koji su namijenjeni za pravednu tranziciju. Pravedna tranzicija u kontekstu serijala, znači da stanovništvu, koje direktno i indirektno zavisi od eksploatacije uglja, u procesu energetske tranzicije, neće biti ugrožena egzistencija, a to se postiže tako što im se omogućava zapošljavanje u drugim djelatnostima.
Za uspješan razvoj novih tzv. „zelenih zanimanja“ neophodne su nove vještine znanja i sposobnosti za obavljanje poslova u zelenim zanimanjima. Zbog toga je potrebno unapređenje planova o edukaciji i prekvalifikaciji radnika cijeneći potrebe za zelenim radnim mjestima u BiH.
Energijsko siromaštvo jedan je od gorućih problema današnjice, a uzimajući u obzir porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u plaćanju računa za energiju, te je prisiljeno živjeti bez adekvatnih usluga energije, posebno grijanja. Energijsko siromaštvo nije isključivo u vezi sa socijalnom kategorijom domaćinstva s obzirom na to da postoje domaćinstva koja ne spadaju u socijalnu kategoriju, a žive u riziku od energetskog siromaštva.
Online brošura "Cirkularno upravljanje otpadnim jestivim uljima (OJU) u Bosni i Hercegovini"
Klimatske promjene i kvalitet okoliša su snažno uticali te podstakli kompanije i pojedince da preispitaju svoje obrasce potrošnje i proizvodnje danas. Jedan od odgovora u borbi protiv klimatskih promjena predstavlja model cirkularne ekonomije, novi načini proizvodnje i potrošnje čiji je glavni cilj, pored ekonomskih i društvenih vrijednosti, smanjenje posljedica po okoliš.
Zagađivanje okoliša i neadekvatno upravljanje otpadom je veliki problem sa kojim se susreće cjelokupno bosanskohercegovačko društvo te su potrebna konkretna rješenja i akcije kako bi se unaprijedio kvalitet okoliša. Tema ovog priručnika su jestiva ulja biljnog porijekla, koja se koriste u kantinama/ kuhinjama za radnike velikih kompanija, a koje se nalaze u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izrada procjene trenutnog stanja i analiza načina tretiranja OJU predstavlja podlogu za unaprijeđenje društvene odgovornosti kompanija, aktivnosti podizanja svijesti i širenje važnih informacija o problematici tretiranja ove podkategorije biorazgradivog otpada. Pomoću rezultata dobijenih tokom provođenja projekta, postavlja se temelj za bolje i efikasnije tretiranje OJU u kompanijama koje imaju direktan uticaj na okoliš poput restorana, kantina/ kuhinja za radnike, ugostiteljskih objekata, prehrambene industrije i proizvodnih pogona.
Otpadna jestiva ulja (u daljem tekstu OJU) spadaju u kategoriju biootpada za koji se na evropskom nivou intenzivno radi na kreiranju kvalitetnog regulatornog okvira. Potencijal ove kategorije otpada, koja se proizvodi u značajnim količinama, nije odgovarajuće iskorišten i često završava na deponijama otpada. Riječ je o podkategoriji biorazgradivog otpada iz kuhinjskog otpada koji nastaje u domaćinstvima, restoranima, kantinama/ kuhinjama za radnike, ugostiteljskim objektima i sličnog otpada iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Od 42 vrste biootpada samo dvije vrste se konkretno odnose na otpad od hrane (20 01 08 – biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 25 – jestiva ulja i masti), dok se u svim ostalim vrstama otpad od hrane može pojaviti u određenom udjelu.
Upravljanje otpadom je oblast koja danas povezuje privredu, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i aktiviste koji se bore za čist okoliš. Postoje brojna pitanja i područja koja zahtijevaju detaljnu analizu i razvoj novih pristupa i rješenja. Jedno od njih je upravljanje jestivim uljima poslije korištenja u domaćinstvima i restoranskim kuhinjama, kantinama/ kuhinjama za radnike, ugostiteljskim objektima, prehrambenoj industriji i proizvodnim pogonima. Odlaganje OJU na tradicionalan način često dovodi do problema u kanalizacionim odvodima.
Svjetska ekonomija se u velikoj mjeri temelji na modelu u kojem se sirovine poslije upotrebe odlažu na deponije. Rezultat ovog linearnog modela ekonomije je širok raspon uticaja na okoliš koji uključuje ispuštanje različitih tekućina u okoliš, povećanje emisije stakleničkih gasova (GHG), ispuštanje otpadnih materija u vodene površine, povećana upotreba zemljišta za deponije i veća upotreba vode kao važnog resursa u procesu proizvodnje. Uvođenjem cirkularne ekonomije u poslovanje pruža se mogućnost za efektivnijim i efikasnijim upravljanjem sirovina u cjeloživotnom ciklusu proizvoda u okviru kojeg se smanju otpad i emisije stakleničkih gasova, implementiraju nove tehnologije i potiču korištenje eko-inovacija.
CEBB Poziv za kompanije
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu - REIC je početkom 2021. godine postao sedmi član konzorcija koji od 2020. godine provodi međunarodni projekat Circular Economy Beacons (CE BEACONS). Projekat ima za cilj kreiranje jedinstvenog ekosistema koji će podržati inovacije i implementaciju cirkularne ekonomije. Osnovna ideja ovog projekta jeste stvaranje fizičkog prostora koji će omogućiti inovatorima da kreiraju, testiraju i komercijalizuju eko-inovacije i na taj način pomognu malim i srednjim preduzećima da implementiraju cirkularni model poslovanja. Osnovni cilj projekta jeste implementacija cirkularnih inovacija u mala i srednja preduzeća. S tim u vezi je kroz projekat previđeno da se izvrši procjena nivoa „cirkularnosti“ kompanije i ovom prilikom pozivamo Vas da se pridružite projektu na sljedeći način:
Istraživanje o poznavanju uticaja na okoliš u okviru projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja”
Nevladina organizacija REIC Regional Education and Information Centre for Sustainable Development in South-East Europe iz Sarajeva (BiH), u okviru projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja”, provela je istraživanje o poznavanju vlastitog uticaja na okoliš, koji svaki pojedinac – zaposleni i posjetilac javnih objekata, ostvaruje kroz svakodnevne aktivnosti i ponašanje u javnim objektima. Istraživanje je provedeno na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.
I pored činjenice da uglavnom nisu bili sigurni da li su upoznati s pojmom “okolinski otisak”, čak 64% ispitanika su prepoznali pojam okolinskog otiska kao “indikator koji mjeri potencijalni uticaj na okoliš bilo kojeg proizvoda, procesa ili usluge, koristeći specifične indikatore uticaja, poput emisije stakleničkih gasova, potrošnju vode, potrošnju resursa.”
Čak 89% ispitanika smatra da je izuzetno važno smanjiti uticaj na okoliš, kroz veće posvećivanje pažnje u svakodnevnom ponašanju. Dok su s jedne strane veoma upoznati s mogućnostima ostvarivanja ušteda u potrošnji energije, goriva i vode, te mogućnostima smanjenja proizvodnje otpada, ispitanici u mnogo manjoj mjeri vide mogućnost uštede u izboru sredstava za prevoz, a posebno u mogućnosti upotrebe proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš ili eventualnoj ponovnoj upotrebi proizvoda (“reuse”). Shodno tome, i u svom domu većina ispitanika više obraća pažnju na moguće uštede u potrošnji energije, vode i goriva, dok se na ostale moguće uštede uglavnom ne obaziru. Što se tiče ponašanja u javnim objektima, ispitanici se uglavnom trude da smanje proizvodnju otpada, dok im je najmanje bitna upotreba proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš.
Većina ispitanika u javnom objektu koji najčešće posjećuje nije upoznata s informacijom o postojanju, odnosno nepostojanju sistema za praćenje uticaja na okoliš, koji se odnosi na bilo koji od mogućih uticaja. Ovo nam daje jasnu sliku o globalnoj osvještenosti i značaju koji se pridaje ovom pitanju u javnim ustanovama. Ispitanici bi većinom željeli imati dostupne javne informacije, koje bi bile prezentovane kroz informativne brošure, informativne ekrane postavljene u zajedničkim prostorima objekta ili kroz aplikaciju posvećenu unapređenju vlastitog svakodnevnog ponašnja u svrhu ostvarivanja ušteda u javnim objektima.
Partnerske organizacije uključene u projekat su provele identično istraživanje na području Italije, Slovenije i Hrvatske. Upoređivanjem podataka za sva područja koja su obuvaćena istraživanjem, dolazimo do zaključka da posjetioci/korisnici javnih prostora na svim ovim područjima najmanje obraćaju pažnju na prevoz, upotrebu proizvoda koji imaju manji uticaj na okoliš ili ponovnu upotrebu proizvoda. U svakom slučaju, stanje u Bosni i Hercegovini je nešto nepovoljnije u ostalnim zemljama. Svaki pojedinac je još uvijek usmjeren prvenstveno na uštede koje se odnose na osnovne resurse: vodu, energiju i prozvodnju otpada.
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju ponašanju prema energiji!
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju ponašanju prema prevozu!
Pitanje:
Ocijenite vrijednostima od 1 do 5: u kojoj mjeri u toku posjete javnom objektu (školi, biblioteci, bolnici, itd.) pridajete pažnju izboru proizvoda s manjim uticajem na okoliš!
Na osnovu kompletnih rezultata istraživanja možemo zaključiti da su potrebni daleko veći napori u zagovaranju i informisanju javnosti o ovoj tematici, da je potrebno mnogo više zajedničkog rada na globalnom i lokalnom nivou, kako bi se i javnost upoznala s mogućnostima koje se nude za unapređenje i moguće uštede, a sve u cilju smanjenja okolinskog otiska. Uz to, neophodno je i zagovaranje i promicanje pozitivnih praksi kod svih zainteresiranih strana, na svim nivoima vlasti, a uz korištenje svih mogućnosti savremenih tehnologija.
Osnovni cilj projekta projekta “Prenošenje EduFootprint modela u javne objekte na području mediteranskih zemalja” (EduFootprint Plus) upravo i jeste unapređenje kapaciteta javne vlasti, na lokalnom i državnom nivou, kako bi se izračunao ekološki otisak izazvan aktivnostima unutar javnih ustanova.
POKRENI SE Newsletters
POKRENI SE: Preuzmi inicijativu i pOKRENI obnovljivu energiju u Svojoj lokalnoj zajEdnici je projekat koji implementira Regionalni centar za obrazovanje i informisanje za Jugoistočnu Evropu - REIC uz podršku Fondacije Heinrich Böll.
Građanima je većinom poznata samo finalna energija (npr. električna energija) koje im je neophodna za svakodnevne potrebe (grijanje i hlađenje, osvjetljenje i rad električnih aparata, kuhanje i grijanje vode). Proces dobivanja te iste energije dosta im je nepoznat, kao i proces transformacije energije iz jednog oblika u drugi koji predstavlja izuzetno resursno opterećen proces. Ovo je najveći razlog zašto bi građani trebali poznavati osnove energetskog sistema i važnost stvaranja uštede energije. Stoga je osnovni cilj projekta promovirati koncept održive energije i borbe protiv klimatskih promjena široj javnosti u Bosni i Hercegovini.
Veliki broj svjetskih ekonomija, a posebno razvijene evropske zemlje u potpunosti se okreću planovima za dostizanje karbonske neutralnosti i intenzivnom razvoju obnvoljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina, iako je članica Energetske zajednice i potpisnik je nekoliko značajnih sporazuma prema kojim koji bi trebala da smanji korištenje fosilnih goriva, u praksi ne pokazuje dovoljnu opredijeljenost ka niskokarbonskom razvoju. Dekarbonizacija energetike i digitalizacija predstavljaju temelj četvrte industrijske revolucije, a ovom procesu se Bosni i Hercegovini može priključiti samo ako usvoji savremeni koncept razvoja.
Više o klimatskim promjenama, energetskom siromaštvu, tranziciji prema obnovljivim izvorima energije i niskokarbonskom razvoju možete pročitati u narednim publikacijama: